Bruksizam – Koji su simptomi?

Istraživanja pokazuju da bruksizam pogađa oko 30 do 50 odsto odraslih ljudi. Najčešće je prisutan u starosti od 20 do 45 godina. U manjoj meri, ali nimalo zanemarljivo (oko 15 odsto), javlja se u dečijem uzrastu, dok je kod starijih od 65 godina veoma redak.

0
453
Bruksizam

Bruksizam predstavlja prekomerno stiskanje i škripanje zubima koje nije povezano sa pokretima žvakanja. Ova radnja je nevoljna i nesvesna. Obično se javlja noću, dok spavamo, te se često naziva noćni bruksizam. Mada se može javiti i u toku dana – dnevni bruksizam, ali se i tada odvija bez naše kontrole.

Istraživanja pokazuju da bruksizam pogađa oko 30 do 50 odsto odraslih ljudi. Najčešće je prisutan u starosti od 20 do 45 godina. U manjoj meri, ali nimalo zanemarljivo (oko 15 odsto), javlja se u dečijem uzrastu, dok je kod starijih od 65 godina veoma redak.

Imajući u vidu široku rasprostranjenost stomatološka ordinacija Bodent vam otkriva potencijalne uzročnike.

Zašto nastaje bruksizam?

Tačan uzrok nije otkriven, te se smatra da bruksizam izaziva više različitih faktora. Genetika igra važnu ulogu, jer nepravilna struktura čeljusti stvara pogodne uslove za nastanak problema.

BruksizamIpak, stručnjaci naglašavaju da su vodeći uzročnici psihičke prirode. Svakodnevni stres, ali i depresija, anksioznost i pojedine neuroze dovode do napetosti u celom telu, uključujući i lice. Ova napetost se noću može manifestovati škripanjem zubima.

Bruksizam nastaje i kao posledica prekrivene agresivnosti. Naime, ljudi koji ne pokazuju emocije, napetost mišića čeljusti vrši pritisak na zube dovodeći do škripanja.

Osim psihičkih, problem mogu da izazovu i fizički faktori. Nepravilan položaj zuba, kao i gubitak samo jednog zuba, koji nije nadoknađen zubnim implantom, stvara nepravilne i preuranjene kontakte gornje i donje vilice, što može da izazove škrgutanje zubima. U pokretače se svrstavaju i neadekvatne fiksne proteze, ali i loša oralna higijena oko njih.

Loše životne navike, takođe, dovode do ovog problema sa zubima. Konzumiranje velikih količina kafe, alkohola, nikotina i nedovoljno unošenje magnezijuma samo su neki od njih. U pojedinim slučajevima uzročnici su dugotrajne terapije lekovima, posebno propranolola ili amfetamina.

Bruksizam se povezuje i sa nekim bolestima, pre svega, sa Parkinsonovom bolešću, demencijom, gastroezofagealnom refluksnom bolešću, epilepsijom, poremećajima spavanja i poremećajima pažnje.

Koji su simptomi bruksizma?

Pri nesvesnom stiskanju i škripanju zubima deluju i do 2 puta jače sile nego tokom jela. Kako ne postoji nikakav otpor između zuba dolazi do stvaranja mikropukotina na njima i prekomernog trošenja, koje se manifestuje zaravnjenjem bočnih zuba, dok prednji zubi dobijaju iskrzani izgled, sa izlomljenim ivicama. Usled dejstva jakih sila može doći i do lomljenja plombi, zuba, pa i krunica i mostova.

Osetljivost zuba na toplo i hladno, kao i na druge nadražaje je još jedan simptom bruksizma. Vremenom, dolazi do povlačenja desni koji vodi ka ozbiljnom oboljenju potpornog aparata, parodontopatiji. Može se javiti i trizmus, tj. ograničeno otvaranje usta.

Bruksizam dovodi i do glavobolje, bolova u zglobovima i ušima, pa i pojačanog znojenja i tahikardije.

Kako se leči bruksizam?

Da bi se sprečilo dalje trošenje zuba i bol u vilici stomatolog propisuje nošenje splinta. U pitanju je silikonski štitnik koji se izrađuje za svakog pacijenta zasebno, na osnovu otiska. Ima zadatak da razdvoji gornju i donju vilicu i podigne zagržaj. Na taj način dolazi i do opuštanja mišića.

Ukoliko je došlo do velikih oštećenja neophodna je korekcija postojećih plombi ili izrada estetskih protetskih nadoknada. Pojedinim pacijentima se prepisuju i lekovi za opuštanje mišića i smirenje.

BruksizamUkoliko ste primetili znake bruksizma posetite na vreme svog stomatologa!