Šta je panični poremećaj? Ovo je jedan od najčešćih psihičkih problema danas, i ogroman broj ljudi širom sveta pati od njega.
Ovaj poremećaj počinje napadom panike, koji se može se dogoditi bilo gde, u bilo kom trenutku. Tipično za ove napade je da se ljudi osećaju anksiozno, prestravljeno i preplavljeno, iako nisu ni u kakvoj opasnosti.
Ako vam se dogodio ovakav događaj najmanje dva puta, i stalno se brinete i menjate svoju rutinu kako vam se ovo ne bi desilo, moguće je da imate panični poremećaj. Međutim, nijedan problem nije neizlečiv. Uz pomoć vrhunskih stručnjaka, i na proverenoj klinici, moguće je pobediti svaku psihičku teškoću, kao i bolesti zavisnosti.
Šta je panični poremećaj i kako ga prepoznati?
Šta je panični poremećaj i koji su tipični simptomi?
Da bi se postavila dijagnoza, potrebno je imati najmanje četiri ili više od sledećih simptoma. To su obično ubrzan rad srca, znojenje, drhtavica, gubitak vazduha ili osećaj gušenja, bol u grudi, mučnina, bolovi u stomaku, osećanje vrtoglavice ili nesvestice, hladan znoj, umor, osećaj unutrašnjeg peckanja, osećaj nestvarnosti ili odvojenosti, strah od gubitka kontrole ili ludila, i strah od smrti.
Svi ovi simptomi su veoma neprijatni i većina ljudi se uplaši za svoje psihičko zdravlje kada ih doživi. Naravno, ukoliko se samo ponekad ovako osećate, to nije razlog za uzbunu. Možda ste samo pod povećanim stresom ili ste doživeli sagorevanje na poslu, poznato kao burn out sindrom.
Karakteristično za ovaj poremećaj su napadi panike. Ljudi se tada osećaju kao da će doživeti srčani ili moždani udar, pa tako često završe u odeljenju hitne pomoći radi procene. Ako se ne leči, panični poremećaj ponekad može dovesti do agorafobije. Ona predstavlja intenzivan strah da se bude napolju ili u zatvorenim prostorima.
Šta je panični poremećaj, koji je uzrok i kako se izlečiti?
Nije sigurno šta tačno uzrokuje panični poremećaj. Studije pokazuju da je češći u nekim porodicama, ali nije utvrđeno da li je to zbog gena ili okruženja u kojem je neko odrastao. Neuro nauke su otkrile da ljudi sa paničnim poremećajem mogu imati mozak koji je posebno osetljiv u odgovoru na strah. Pored toga, depresija se često javlja udruženo sa ovim poremećajem, što komplikuje kliničku sliku.
Ovo je nekad razlog da se ljudi okreću intenzivnom korišćenju psihoaktivnih supstanci. Nažalost, ovako se inicijalni problem samo produbljuje i usložnjava, a posledice su još dramatičnije po zavisnika i njegovu porodicu. Kada neko krene da koristi drogu ili alkohol kako bi se izborio sa paničnim poremećajem simptomi se samo pogoršavaju.
Nije lako lečiti ljude koji imaju neki psihički problem a istovremeno su i zavisnici. To je veoma izazovan poduhvat koji zahteva poseban pristup i tretman, i procedure koje primenjuju izuzetno stručna lica koji su upoznati sa njima i efektima koje izazivaju.
Uz pomoć i podršku vrhunskih stručnjaka možete pobediti svaki psihički problem i svaku zavisnost.